Stres nije nešto što treba prećutati: Razgovor može biti prvi korak ka rešenju

Stres može uticati na fizičko i psihičko zdravlje, a njegovi simptomi često se ispoljavaju kroz umor, nesanicu, razdražljivost i probleme sa koncentracijom

• • Požarevac
Stres nije nešto što treba prećutati: Razgovor može biti prvi korak ka rešenju
Olivera Hajrović, psiholog, specijalista medicinske psihologije

Stres je postao gotovo neizbežan deo savremenog života, a ubrzan tempo, brojne obaveze, neizvesnost i nedostatak vremena za odmor i oporavak dodatno utiču na njegovo prisustvo u svakodnevici.

Iako nije pojava novijeg datuma, način života i veliki broj informacija čine da se ljudi danas sve češće suočavaju sa različitim oblicima psihičkog opterećenja.

O tome kako stres utiče na čoveka, zbog čega je važno prepoznati njegove simptome i na koji način se možemo nositi sa njim, u razgovoru za naš portal, govorila je dr Olivera Hajrović, psiholog, specijalista medicinske psihologije.

Kako je istakla, razgovor sa bliskim ljudima veoma je važan i trebalo bi da bude deo svakodnevnog života.

“Kroz razgovor se povezujemo, dobijamo podršku i pomoć, osećaj pripadnosti i prihvaćenosti, ali i sigurnost u sebe i samopouzdanje koje nam je potrebno za rešavanje životnih problema. Posebno je značajno razgovarati onda kada se suočavamo sa teškoćama, jer usamljenost nije prirodno ni zdravo stanje za čoveka i može doprineti razvoju stresa i bolesti”.

Stres, kako objašnjava dr Hajrović, aktivira odbrambeni sistem organizma i reakciju na opasnost. Tada dolazi do ubrzanog rada srca, povišenja krvnog pritiska, napetosti u mišićima i lučenja hormona poput adrenalina i kortizola, koji pripremaju organizam za reakciju borbe ili bekstva.

Međutim, savremeni čovek često nije u mogućnosti da se fizički udalji od stresne situacije. Zbog toga je važno da zastane, duboko udahne i sagleda problem, proceni na šta može da utiče, a na šta ne može, kao i da potraži pomoć i razgovara sa nekim o onome što ga opterećuje.

Kada je stres veoma intenzivan, reakcija ne mora uvek biti burna. Kod nekih ljudi javlja se povlačenje, pasivizacija i osamljivanje, što takođe predstavlja svojevrsno bekstvo, ali u psihološkom smislu.

Način na koji reagujemo na stres individualan je i zavisi od više faktora. Na njega utiču godine, osobine ličnosti, temperament, životno iskustvo, ali i procena sopstvenih mogućnosti da se sa određenom situacijom suočimo i prevaziđemo je.

Ljudi koji uspevaju da sačuvaju smirenost često imaju razvijenu samokontrolu i životno iskustvo, dok impulsivne reakcije mogu dovesti do dodatnih problema.

“Čovek pod stresom treba da se uzdrži od donošenja velikih odluka, naročito u afektu. Važno je da neguje unutrašnji mir, samokontrolu, prijateljstva i oslonac u drugim ljudima. Ne treba dozvoliti da nas nešto loše što nam se događa potpuno preplavi, tako da odjednom sve izgleda loše i užasavajuće”, istakla je dr Hajrović.

Ona je ukazala i na značaj preuzimanja odgovornosti za situacije u kojima se nalazimo, umesto prebacivanja krivice na druge ljude ili okolnosti. Upravo je sposobnost da prepoznamo šta je u našoj moći i za šta možemo da preuzmemo odgovornost jedan od važnih zaštitnih faktora u prevladavanju stresa.

Govoreći o radu sa mladima, dr Hajrović istakla je značaj aktivnosti koje podstiču povezivanje, razgovor, dijalog i poštovanje različitosti.

Kroz rad udruženja i časopisa nastoji se da se kod mladih neguju empatija, humanost, solidarnost, patriotizam, zajedništvo, poverenje u sebe i sloboda izražavanja.

Prema njenim rečima, važno je da se problemi prepoznaju i rešavaju na vreme, a ne da se odlažu dok se ne nagomilaju. Jednako je važno naučiti da prepoznamo signale koje nam šalju telo i psiha kada smo pod stresom.

Nagomilavanje svakodnevnih problema može ostaviti ozbiljne posledice po zdravlje. Kod nekih ljudi stres se ispoljava kroz telesne tegobe, poput poremećaja krvnog pritiska, problema sa spavanjem i apetitom, umora, iscrpljenosti i nedostatka energije.

Kod drugih se javljaju napetost, razdražljivost, preosetljivost i svadljivost, dok se na kognitivnom planu mogu pojaviti teškoće sa koncentracijom i pamćenjem, negativne misli i pesimistična očekivanja u vezi sa budućnošću.

Stres se može prepoznati i kroz promene u ponašanju

Neki ljudi se povlače, postaju pasivni i gube interesovanje za aktivnosti koje su im ranije pričinjavale zadovoljstvo, dok drugi postaju preterano aktivni, ulaze u učestale svađe i konflikte sa okolinom.

Kao jedan od načina za ublažavanje trenutne napetosti, dr Hajrović navodi preusmeravanje pažnje.

“Nekim ljudima može pomoći da zamisle kako će određeni problem izgledati za nekoliko sati ili narednog dana, jer ono što u trenutku stresa deluje veoma teško i nerešivo kasnije može dobiti drugačiju težinu”.

Na kraju razgovora, posebno je naglasila da traženje stručne pomoći ne treba da bude razlog za stid ili nelagodu.

“Nije sramota i to treba uraditi, posebno onda kada simptomi stresa dugo traju, kada su intenzivni i kada remete svakodnevno funkcionisanje u porodici, na poslu ili u školi. Tada je vreme da se javimo stručnjaku”, poručila je dr Olivera Hajrović.

Podeli vest: