Danas je Vidovdan: Zašto je 28. jun jedan od najznačajnijih datuma u srpskoj istoriji
Kosovski boj, knez Lazar, važni istorijski događaji, običaji i narodna verovanja čine Vidovdan jednim od najznačajnijih praznika u Srbiji
Danas je Vidovdan, jedan od najznačajnijih praznika u srpskoj tradiciji. Ovaj datum vekovima zauzima posebno mesto u istoriji srpskog naroda, jer se za njega vezuju Kosovski boj, sećanje na kneza Lazara i kosovske junake, ali i brojni običaji i verovanja koji su sačuvani do danas.
Istorijski značaj Vidovdana
Najveći istorijski značaj Vidovdana vezuje se za Kosovski boj, vođen 28. juna 1389. godine, kada se srpska vojska predvođena knezom Lazarom Hrebeljanovićem suprotstavila Osmanlijama koje je predvodio sultan Murat. Bitka je kroz vekove postala simbol žrtve, odanosti veri, slobodi i otadžbini, dok je mučenička smrt kneza Lazara i njegovih saboraca zauzela posebno mesto u kolektivnom sećanju srpskog naroda.
Prema istorijskim procenama, srpska vojska brojala je između 15.000 i 20.000 ratnika, dok je osmanska imala oko 30.000 vojnika. U bici su poginuli i knez Lazar i sultan Murat, a prema narodnom predanju srpski vitez Miloš Obilić uspeo je da usmrti osmanskog sultana, što predstavlja jedinstven slučaj u istoriji Osmanskog carstva da jedan sultan strada na bojnom polju.
Knez Lazar je ubrzo nakon pogibije kanonizovan, a njegova žrtva prihvaćena je kao svetiteljska, zbog čega Vidovdan i danas zauzima posebno mesto u verskoj i istorijskoj tradiciji srpskog naroda.
Tokom istorije, 28. jun bio je datum i brojnih drugih događaja koji su ostavili dubok trag u srpskoj i svetskoj istoriji.
Na Vidovdan 1914. godine u Sarajevu je izvršen atentat na austrougarskog prestolonaslednika Franca Ferdinanda, događaj koji je postao neposredan povod za izbijanje Prvog svetskog rata.
Pet godina kasnije, 1919. godine, potpisan je Versajski mirovni sporazum kojim je formalno okončan Prvi svetski rat, dok je 1921. godine donet Vidovdanski ustav Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca.
Među događajima koji su obeležili ovaj datum nalaze se i Rezolucija Informbiroa iz 1948. godine, obeležavanje 600 godina od Kosovske bitke na Gazimestanu 1989. godine, kao i izručenje Slobodana Miloševića Haškom tribunalu 2001. godine.
Kako se obeležava Vidovdan?
Vidovdan se tradicionalno obeležava dostojanstveno i u miru. Budući da se praznik uvek nalazi u vreme Petrovdanskog posta, trpeza je posna. U hramovima Srpske pravoslavne crkve služe se liturgije i parastosi u znak sećanja na kneza Lazara, kosovske junake i sve koji su stradali za otadžbinu. Ovaj praznik nije namenjen veselju, već molitvi, sećanju i poštovanju predaka.
Šta se na Vidovdan ne radi?
Prema narodnom verovanju, na Vidovdan ne treba obavljati teške fizičke i poljske poslove, niti pevati, igrati ili organizovati velika slavlja. Veruje se da je ovaj dan namenjen miru, sabranosti i molitvi, zbog čega mnogi izbegavaju velike radove i posvećuju vreme porodici, odlasku u crkvu ili na groblje, gde pale sveće za preminule.
Istovremeno, u pojedinim krajevima Srbije postoji verovanje da je upravo Vidovdan povoljan za započinjanje ručnih radova, jer će, prema narodnom predanju, ono što se započne na ovaj dan dugo trajati.
Narodni običaji i verovanja
Vidovdan prate brojni narodni običaji i verovanja, koji se razlikuju od kraja do kraja Srbije, ali svi nose istu poruku, poštovanje predaka, veru i nadu u srećnu budućnost. Jedno od najpoznatijih verovanja vezano je za neudate devojke, koje su na Vidovdan brale vidovu travu, poznatu kao vidovčica ili vidovac, i zajedno sa parčetom hleba i malo soli stavljale je pod jastuk, verujući da će u snu videti svog budućeg muža.
U pojedinim krajevima pre odlaska na spavanje izgovarale su: „O moj Vide, o moj dragi vereniče, dođi večeras". Verovalo se da će upravo te noći sanjati svog budućeg izabranika.
Postojao je i običaj da se iz kuće iznose ćilimi, posteljina i odeća kako bi se provetrili, što je simbolično predstavljalo pročišćenje doma i prizivanje zdravlja, blagostanja i sreće.
Pročitaj još:
Nema komentara
Ostavite komentar
Odgovarate korisniku: