Putovanje kroz vreme: LjKI: Srž kulturnog identiteta Požarevca

LOKALNE VESTI

Autor: Hit2

Izvor: Hit radio

Pon, 21.10.2024

Ljubičevske konjičke igre su pravi simbol Požarevca i predstavljaju značajan deo manifestacijskog turizma u našem gradu. Za lokalno stanovništvo, ove igre su daleko više od običnog kulturno-sportskog događaja, one su duboko ukorenjene u tradiciji i identitetu zajednice.

Ljubičevske konjičke igre pružaju jedinstvenu priliku za okupljanje ljudi, proslavu zajedničkih vrednosti i očuvanje bogate tradicije.

Svake godine, ovaj poseban događaj privlači mnoge posetioce, a njegov program uključuje raznovrsne aktivnosti, kao što su parade, koncerti i drugi kulturni sadržaji.

Igre predstavljaju više od običnog kulturnog događaja, one su svedočanstvo kontinuiteta tradicije, stvarajući most između prošlih i savremenih vremena. Jednom rečju doprinose očuvanju i promociji lokalne kulture, omogućavajući posetiocima da se povežu s istorijom i tradicijom regiona.

Ove igre odražavaju kolektivnu memoriju, tradiciju i kulturne vrednosti, čineći ih nezamenljivim delom identiteta Požarevca i cele Srbije.
Kao i svaka manifestacija, LjKI su imale svoja prepoznatljiva obeležja, priznanja i nagrade.

Akademski slikar Vojislav Voja Nedeljković kreirao je svestran znak. Na kružnoj podlozi prikazan je stilizovani, propeti konj sa slobodnim uzdama. Ovaj konj je ostao nepromenjen, dok je sedamdesetih godina dodata potkovica iznad uzdi. U okviru znaka nalazi se natpis "Ljubičevske konjičke igre - Požarevac" na ćiriličnom pismu, koji se i danas koristi u različitim grafičkim tehnikama.

Pobedniku višeboja, vitezu Igara, dodeljuje se posebno priznanje koje se razlikuje od ostalih.

Ova nagrada, poznata kao "zlatni Konj", je statueta. Prvih šest pobednika je primilo ovu statuetu, dok je sedma poklonjena vojvodi igara, Milivoju Živanoviću.

Pobednik je bio svečano obučen i obeležen u trenutku primanja nagrade.

Došlo je na ideju da se pobednik ogrne crvenim plaštom, koji će se preneti novom pobedniku sledeće godine. Plašt je crvene boje, sa žutim gajtanom, a zakopčava se samo pod vratom.

U toku vremena, igre su se obogaćivale raznim novinama, a najistaknutija među njima je uvođenje titule Počasnog viteza.

Ova titula predstavlja priliku za grad da oda priznanje najistaknutijim pojedincima koji su, prema mišljenju Organizacionog odbora, pokazali izuzetno viteštvo kako u profesionalnom, tako i u ljudskom smislu.

Do sada su počasni vitezovi bili:

Milorad Čavić – 46. Igre, 2009. godine

Velimir Stjepanović – 51. Igre, 2014. godine

Goran Bregović – 53. Igre, 2016. godine

Jovan Simić – 54. Igre, 2017. godine

Arno Gujon – 55. Igre, 2018. godine

Dr Marija Zdravković – 57. Igre, 2020. godine

Marina Maljković, Dejan Savić i Živorad Đurić - 58. Igre, 2021. godine

Prof.dr Milovan Bojić – 59. Igre, 2022. godine

dr Miomir Korać – 60. Igre, 2023. godine

Zorana Arunović i Damir Mikec - 61. Igre, 2024. godine

Dušan Janković vitez 60.LjKI

Spisak pobednika po godiniama:

1964. Miroslav Bukovčić, kaskader ( Vrelo).

1965. Života Prokić, zemljoradnik (Bubušinac).

1966. Zoran Miljković, učenik (Požarevac).

1967. Zoran Miljković, student (Požarevac).

1968. Vojislav Trifunović, zemljoradnik (Kasidol).

1969. Rajko Golić, student (Petrovac).

1970. Ljubiša Petrović, radnik (Požarevac).

1971. Rajko Golić, student (Petrovac).

1972. Petar Urošević, student (Požarevac).

1973. Miroslav Ranđelović, radnik (Požarevac).

1974. Branislav Đurić, zemljoradnik (Kasidol).

1975. Petar Urošević, agronom (Požarevac).

1976. Branislav Đurić, zemljoradnik (Kasidol).

1977. Dragan Nikolić, student (Požarevac).

1978. Rajko Golić, službenik (Petrovac).

1979. Rade Milovanović, radnik (Požarevac).

1980. Zoran Ivić, zemljoradnik (Kasidol).

1981. Ljubiša Petrović, radnik (Požarevac).

1982. Siniša Stokić, radnik (Požarevac).

1983. Rade Milovanović, radnik (Požarevac).

1984. Rade Milovanović, radnik (Požarevac).

1985. Zoran Ivić, zemljoradnik (Kasidol).

1986. Zoran Ivić, zemljoradnik (Kasidol).

1987. Mirko Stanković, student (Požarevac).

1988. Rade Milovanović, radnik (Požarevac).

1989. Zoran Ivić, zemljoradnik (Kasidol).

1990. Zoran Milošević, elektrotehničar (Požarevac).

1991. Siniša Stokić, radnik (Požarevac).

1992. Rade Milovanović, radnik (Požarevac).

1993. Dušan Miljković, veterinarski tehničar (Požarevac).

1994. Slobodan Simonović, radnik (Požarevac).

1995. Vojin Mirković, radnik (Požarevac).

1996. Nebojša Dozet, radnik (Ljubičevo).

1997. Siniša Stokić, radnik (Požarevac).

1998. Dragiša Marković, zemljoradnik (Kasidol).

1999. Davorin Živković, elektrotehničar (Požarevac).

2000. Nebojša Dozet, radnik (Ljubičevo).

2001. Nebojša Dozet, radnik (Ljubičevo).

2002. Ljubiša Petrović, radnik (Požarevac).

2003. Mališa Vujčić, zemljoradnik (Kasidol).

2004. Davorin Živković, elektrotehničar (Požarevac).

2005. Davorin Živković, elektrotehničar (Požarevac).

2006. Slađan Mladenović, radnik (Požarevac).

2007. Siniša Stokić, trgovac (Požarevac).

2008. Davorin Živković, elektrotehničar (Požarevac).

2009. Boban Janićijević, kv vozač (Požarevac).

2010. Siniša Stokić, trgovac (Požarevac).

2011. Ivan Stanković, trener galopera (Požarevac).

2012. Siniša Stokić, službenik (Požarevac).

2013. Ivan Stanković, trener u konjičkom sportu (Požarevac).

2014. Marko Milenković, stolar (Požarevac).

2015. Davorin Živković, elektrotehničar (Požarevac).

2016. Marko Milenković, trener konja (Požarevac).

2017. Marko Milenković, trener konja (Požarevac).

2018. Marko Milenković, trener konja (Požarevac).

2019. Andrija Sterđević, stolar (Požarevac).

2020. Marko Milenković, trener konja (Požarevac).

2021. Marko Milenković, trener konja (Požarevac).

2022. Dušan Janković, pripadnik konjičke policije (Požarevac).

2023. Dušan Janković, pripadnik konjičke policije (Požarevac).

2024. Marko Milenković, trener konja (Požarevac).

Ljubičevske konjičke igre ne samo da obogaćuju kulturnu ponudu Požarevca, već i učvršćuju zajedništvo među građanima, čineći ovaj događaj neizostavnim delom identiteta našeg grada. Ove igre su pravo blago tradicije, koje se sa ponosom prenosi sa generacije na generaciju, a njihovo održavanje doprinosi razvoju manifestacijskog turizma i jačanju lokalne zajednice.